Seboroični dermatitis

Seboroični dermatitis je često benigno oboljenje, koje pogađa uglavnom muškarce u 20-im i 30-im godinama života. Promjene, ukoliko su izražene, mogu značajno da remete svakodnevni život i da narušavaju izgled oboljelog. Ovo uporno oboljenje se, ipak, u najvećem broju slučajeva može staviti pod kontrolu.

Seboroični dermatitis svrab srvenilo ljuštenje uha
Izgled i najčešća lokalizacija seboroičnog dermatitisa
Definicija I Etiologija Seboroičnog Dermatitisa

Dok je etiologija manje poznata, te se uzročnik samo nagađa, klinička slika seboroičniog dermatitisa je veoma jasna i karakteristična, a terapija najčešće daje zadovoljavajuće rezultate.

Seboroični dermatitis (Dermatitis seborrhoica) je pruriginozno (svrbi) oboljenje kože u područjima gde se obilno luči sebum (loj). Imajući u vidu da djeca do puberteta nemaju sposobnost da luče loj, onda je jasno da najčešće ovo oboljenje počinje u 20-im godinama života. Moguće je, doduše, da novorođenče razvije sličnu kliničku sliku, ali samo u prva dva mjeseca života, jer tada je još uvijek pod uticajem majčinih androgenih hormona.

seboroični dermatitis najčešća lokalizacija 
Najčešće lokalizacije seboroičnog dermatitisa
Lojne žlijezde su najprisutnije u području vlasišta (kapilicijum), na čelu, obrazima, bradi, na ušnim školjkama, iza uha, na prednju strani grudnog koša, te između lopatica. Ovo si, takođe, i najčešća mjesta javljanja ovog oboljenja. 

Međutim, nekada se seboroični dermatitis može javiti i u predjelu genitalija, te perianalno. Dugotrajan svrab, masna koža, perutanje, pucanje kože, može navoditi na ovu dijagnozu, te ne bi trebalo olako isključiti mogućnost da se u tom slučaju upravo radi o ovom oboljenju. 

Nekada je teško razlikovati SD intimne regije tijela od gljivičnog oboljenja (tinea cruris, jock rash) ili od dishidroze.

Pretpostavljeni uzročnik je gljivica Pityrosporum ovale, ali definitivne potvrde za to nema. Zna se, zasigurno, da je povećano lučenje loja zaslužno za ovo oboljenje. 
Klinička Slika Seboroičnog Dermatitisa

Dermatitis seborrhoica se prezentuje kao crvenkasta, masna regija na koži navedenih predjela. Promjena svrbi i peruta se.

Najčešći simptom je svrab, dok od znakova dominira relativno jasno ograničeno, slabije izraženo crvenilo kože, perutanje. Bitno je zapaziti da je koža u tom području masna, te da su ljuspice žućkaste. Potrebno je obratiti i pažnju na lokalizaciju promjene. Gore navedene regije su predilekciona mjesta za razvijanje seboroičnog dermatitisa. 

Iako se oboljenje javlja češće kod muškaraca, moguća je pojava i kod žena. Kod žena se češće javlja na licu te u ušnom kanalu, dok kod muškaraca na kapilicijumu i retroaurikularno. 

Razlikovati seboroični dermatitis od ekcema, kojeg takođe karakteriše svrab kože i perutanje.
Varijacije Seboroičnog Dermatitisa

Gore opisana klinička slika i lokalizacija je najčešća, ali postoje i blaga odstupanja.
Ukoliko se slične promjene jave na slobodnoj ivici kapaka, postavljanje dijagnoze je otežano zbog male površine zahvaćene kože i velikog broja drugih mogućih oboljenja. Ovaj vid oboljenja: Blepharitis seborroica se, takođe, javlja kod osoba koje imaju poremećaj lučenja loja (masnu kožu), u istoj dobnoj skupini, svrab je glavni simptom i pronalaze se žućkaste masne ljuspice oko baze trepavica. Na koži ruba kapaka, mogu se vidjeti teleangiektazije (proširenja kapilara).

Nekada se SD javlja bez upalne reakcije, pa koža nije crvena, već bijela. To je, najčešće, slučaj sa lokalizacijom na tjemenu. Tada govorimo o peruti (pityriasis sicca capitis). 

Liječenje Seboroičnog Dermatitisa. Postoji Li Efikasna Terapija?

U većini slučajeva, promjene se povuku ubrzo nakon započinjanja terapije. No, treba imati u vidu da se promjene često vraćaju, te da je za uspjeh terapije jako važna i dijeta.

Seboroični dermatitis je hronično kožno oboljenje.Bezopasno, ali pacijentu naporno i neugodno. Rekli smo da je glavni uzrok pojačan rad lojnih žlijezda. Mi ne posjedujemo terapijske mjere koji bi smanjile lučenje loja, ali posjedujemo lijekove koji će spriječiti posljedice.

Najbitnije je znati šta uzrokuje pojačan rad lojnih žlijezda. To je konzumiranje alkohola, ljuta i prezačinjena hrana, vruća jela, cigarete, kozmetička sredstva (puderi, korektori, masne kreme). Liječenja nema bez redukovanja ovih provokativnih faktora! Mnogi griješe misleći da hidratantne krema (Nivea, Bekutan, Pavlovićeva mast) pomažu. NE! One samo još više maste kožu. Puderi, kreme s cinkom i talkom isušuju kožu, te refleksno povećavaju lučenje sebuma. Treba ih izbjegavati.

Kada se pobrinete da ste izbacili iz upotrebe sve gore navedeno, onda možete poleti s korištenjem sljedićih medikamenata:

Antimikotične kreme (Nystatin, Ketokonazol, Kansen) značajno redukuju promjene na koži kod seboroičnoh dermatitisa.

Ispiranje bornom kiselinom (3% rastvor) djeluje povoljno na promjene. Borna kiselina je antisepttik (sprečava sekundarnu infekciju bakterijama), ali djeluje i antiinflamatorno (smanjuje upalu, smiruje kožu i otklanja svrab).

Topikalni kortikosteroidi (Sinoderm, Hydrocortizon) su definitivno najjači lijekovi kada je ova bolest u pitanju. Treba ih koristiti s oprezom i nikako bez konsultacije s porodičnim ljekarom. Neoprezna i nekontrolisana upotreba topikalnih KS mogu dovesti do razvijanja veoma ozbiljnih dermatitisa. Da ne spominjem moguće posljedice ukoliko ste sami postavljali dijagnozu, pa koristili KS za neko oboljenje kod koga je definitivno ova terapija jedno veliko NE.

Mycoseb (antimikotični rastvor u vidu šampona) je odličan za terapiju seboroičnog dermatitisa na tjemenu i u intimnim predjelima.

Terbinafin (Mycocur) je antimikotik u obliku 1% kreme i u obliku tableta sa 250mg terbinafina. Pokazao se odličnim za tretman seboroičnog dermatitisa. Mycocur nije potrebno kombinovati sa drugim lijekovima, već sam dovodi do potpunog povlačenja pojava već za 2 sedmice. Terapija terbinafinom treba da traje oko 6 sedmica.

Zapaljenje sinusa - sinusitis

Sinusi su šupljine u kostima lica i lobanje, ispunjene vazduhom. Preko otvora i kanala dreniraju se u nosnu šupljinu. Sinusitis predstavlja zapaljenje sluznice paranazalnih šupljina, odnosno sinusa. Ovo je prilično učestalo oboljenje i večina ljudi tokom života biva bar jednom suočena sa nekom od formi sinusitisa. Osjećate pritisak u glavi, tupe bolove, imate zapušen nos, možda i povišenu temperaturu - vjerovatno je u pitanju sinusitis. U daljem tekstu saznajte koji su uzroci ovog oboljenja, kako se manifestuje, te kako ga uspješno liječiti. 

Prikaz paranazalnih šupljina - sinusa
Prikaz paranazalnih šupljina - sinusa
Podjela Sinusitisa

Sinusitisi se obično dijele na: 
akutne - traju kraće od 3 sedmice;
hronične - traju duže od 3 sedmice;
recidivirajuće - podrazumijevaju nekoliko akutnih napada godišnje.

Hronični sinuzitisi javljaju se u slučaju neliječenih ili neadekvatno liječenih ponavljanih akutnih upala sinusa. 
Etiologija Sinusitisa

Uzroci zapaljenja sinusa mogu biti različiti: razne infekcije gornjih disajnih puteva, alergije, unos infekcije iz spoljašnje sredine kod trauma, ronjenje u zagađenim vodama, itd. Vrlo značajan predisponirajući faktor za nastanak sinusitisa jeste postojanje prepreka u drenaži sinusa.

Upale sinusa su najčešće uzrokovane širenjem infekcije sa sluznice nosa na sluznicu sinusa, a najučestaliji uzročnici jesu virusi i bakterije. Od bakterija, akutni sinuzitis obično uzrokuju Streptococcus pneumoniae, Moraxella catarrhalis, Haemophilus influenzae, dok su za razvoj hroničnog oblika obično zaslužne gram-negativne i anaerobne bakterije. Hronični sinuzitis ponekad uzrokuju i gljivice.
Lokalni faktori koji sprečavaju pražnjenje sinusa u nosnu šupljinu, poput nazalnih polipa, devijacije septuma nosa, i slično, čest su uzrok zapaljenja paranazalnih šupljina.

Klinička Slika Sinuzitisa

Simptomi sinuzitisa se razlikuju u zavisnosti od toga da li postoji akutna ili hronična forma upale. Naučite kako ih prepoznati!

Kod akutnih sinuzitisa postoji lokalizovani bol, u zavisnosti od toga koji sinus zahvaćen, zatim sluzava i gnojna sekrecija iz nosa, jednostrano ili obostrano zapušen nos, malaksalost, te ponekad i povišena temperatura. Kod hroničnih sinuzitisa simptomi su slični, ali duže traju. Nema lokalizovanog bola, već je obično prisutna tupa i difuzna glavobolja. Takođe, usljed slijevanja sekreta niz zadnji zid ždrijela, javljaju se i infekcije donjih respiratornih puteva  (bronhitis, laringitis, bronhiolitis).

Sinuzitisi Kod Djece

Podjela na sinuzitise kod djece i odraslih napravljena je iz razloga što nisu svi sinusi razvijeni već po rođenju. Njihov razvoj traje obično do 15, a nekad i do 18. godine te se i zapaljenja sinusa rjeđe sreću u mlađem uzrastu.

I klinička slika i terapija u dječijem uzrastu obično je ista kao i kod odraslih. 
Dijagnoza Sinuzitisa

Dijagnozu upale sinusa je uglavnom lako postaviti, i to najčešće već na osnovu kliničke slike i anamnestičkih podataka, obično o prethodnoj prehladi. Dalja dijagnostika podrazumijeva klinički pregled, rendgenski snimak, a po potrebi i CT, rijetko MR.

U toku pregleda kod upale sinusa uočava se pojava bola pri palpaciji Valeovih tačaka na licu, u području sinusa, što ukazuje na upalu. Takođe, pri pregledu uočavamo sekret u nosu, a pri pregledu grla vidimo sekret koji se sliva niz zadnji zid ždrijela. Sljedeći korak u dijagnostici jeste rendgenski snimak sinusa, ukoliko se prije toga ne uspije postaviti dijagnoza. Na rendgenskom snimku vidljivo je zadebljanje sluznice i eksudat. Ako ni taj nalaz nije omogućio postavljanje dijagnoze, obično se radi CT. Laboratorijski nalazi ukazuju na postojanje infekcije. Izolovanje uzročnika rutinski se ne radi. 

Terapija Sinuzitisa

Terapija zapaljenja sinusa zavisi od toga da li je riječ o akutnom ili hroničnom obliku.

Kod akutnih upala sinusa terapija podrazumijeva upotrebu antibiotika, poput Panklava, Amoksiklava, Hemomycina. Terapija traje od 7 do 10 dana. Uz to se koristi i neki dekongestiv, tj. kapi ili sprej koji smanjuju edem sluznice nosa i olakšavaju disanje. U dekongestive ubrajamo Operil, Olynth, i dr. Sa dekongestivima treba biti vrlo oprezan i koristiti ih samo u preporučenom vremenu, a to je 5-7 dana, najduže 10. Takođe, za ublažavanje tegoba mogu se koristiti i hipertonični rastvori u vidu sprejeva za nos, poput Aqua Marin, Marisol. Kod hroničnih sinuzitisa koriste se analgetici za uklanjanje glavobolje, inhaliranje po potrebi, hipertonični rastvori. Kod akutizacije hroničnih upala, terapija je ista kao kod akutnih upala. Kad medikamentozna terapija ne daje rezultate, primjenjuje se operativno liječenje.

Akutni Bronhitis

Akutni bronitis je oboljenje koje zahvata krupnije disajne puteve u plućima i najčešći je uzročnik produktivnog kašlja i otežanog disanja u zimskom periodu. Ako se ne liječi, bronhitis može trajati i sedmicama, a kod osoba sa slabijim imunitetom može preći i u upalu pluća.

Šta Je To Akutni Bronhitis I Kada Se Javlja?

Bronhitis je respiratorno oboljenje, koje se javlja u toku hladnijih mjeseci. Obično se nastavlja na virusno zapaljenje nosa i ždrijela, alergijski rinitis i druge bolesti gornjih respiratornih puteva.

Akutni bronhitis predstavlja zapaljenje bronha (krupnijih disajnih puteva). Ovo je najčešće uzrokovano virusima i nastavlja se na "običnu prehladu". Dakle, sekrecija iz nosa, kašalj i sinuzitis, posebno kod djece i starijih se često nastave sa bronhitisom. Pojavu ovog oboljenja označava pojava produktivnog (zrelog) kašlja sa manjim ili većim iskašljavanjem sluzi.

Zimski mjeseci, pad imuniteta i izloženost virusima prehlade i gripe predisponiraju pojavu ovog oboljenja. Najpodložnija populacija su djeca i stariji.Osobe koje boluju od hroničnog sinuzitisa sa čestim akutizacijama bolesti su takođe podložni.

Osim gore opisanog akutnog bronhitisa infektivne prirode, postoji i hronični bronhitis uzrokovan trajnim promjenama na disajnim putevima usljed dugogodišnjeg konzumiranja cigareta, života u zagađenim sredinama, uslova na radnom mjestu i slično. Hronični bronhitis ima neke posebne karakteristike, ali njegova akutizacija ima sve karakteristike akutnog infektivnog bronhitisa.

Koji Su Glavni Simptomi Akutnog Bronhitisa?

Ovo oboljenje je lako prepoznati po pojavi produktivnog kašlja sa bogatim bronhitičnim nalazom auskultatorno na plućima. U težim slučajevima dolazi do otežanog disanja usljed jače izražene opstrukcije.

Kašalj uz osjećaj struganja u grudima pri disanju i malaksalost, koji slijede nakon preležane prehlade ili gripa, su osnovni pokazatelji akutnog bronhitisa. Definitivna dijagnoza ovog respiratornog oboljenja se postavlja auskultacijom (slušanjem) pluća pomoću stetoskopa. Nalaz je karakterističan i dočarava vrtložno kretanje vazduha pri disanju u kontaktu sa sluzi.

Treba imati u vidu da je osnovni uzrok ovakvog stanja pojačano nakupljanje sluzi u bronhima. Ova sluz i zadebljanje zidova bronha usljed upale, vode ka suženju disajnih puteva, nadraživanju nervnih završetaka i zadržavanju vazduha niže u plućima. U ovom leži objašnjenje "zrelog" kašlja sa iskašljavanjem, produženog ekspirijuma i u težim slučajevima otežanog disanja sa osjećajem gladi za vazduhom. Kašalj je iscrpljujući i obično postoji osjećaj "kao da uvijek malo sluzi zaostane i ne da se iskašljati". Ovakav kašalj može potrajati i do 2-3 sedmice po izlječenju.

Koje Su Komplikacije Akutnog Bronhitisa?

Iako je ovo najčešće samoizlječivo, blago oboljenje, nekada dolazi do razvoja komplikacija. Bronhitis se komplikuje kod djece, starijih i u slučaju akutizacije hroničnog bronhitisa kod pacijenata oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća.

U slučaju javljanja akutnog bronhitisa kod imunokompromitovanih, treba očekivati da prehlada neće tu stati i da bi trebalo intervenisati lijekovima. Inače, kod radno sposobne populacije, očuvanog imuniteta, ovo je samoizlječivo oboljenje, u kom ne treba intervenisati lijekovima.

Rečeno je da je u osnovi akutnog bronhitisa virusna upala bronha. U rijetkim slučajevima može doći do bakterijske superinfekcije, koja značajno pogoršava opšte stanje i često vodi u pneumoniju (upalu pluća).

Ukoliko proces upale nastavi da se spušta ka sve sitnijim i sitnijim disajnim putevima, često kod djece dolazi da razvijanja bronhiolitisa, koje je potencijalno po život opasno stanje (5% hospitalizacija).

U slučaju razvijanja bronhitisa kod osobe koja boluje od astme ili/i alergijskog laringotraheitisa, često dolazi do značajnog pogoršanja disanja, te ove osobe često završavaju na odjelima hitne medicinske pomoći zbog dispneje.

Kako Liječiti Akutni Bronhitis - Terapija Akutnog Bronhitisa

Liječenje akutnog bronhitisa je lako i uspješno. Obično nije potrebna nikakva specifična terapija. Komplikacije se liječe zavisno od uzročnika i komorbiditeta.

Najčešće se govori o simptomatskom liječenju: čajevi, puno vitamina C, paracetamol u slučaju temperature i sirupi za lakše iskašljavanje. U slučaju bogatog nalaza na plućima i značajno otežanog disanja uključuju se i lijekovi ambulantno.

Inhalacije su najefikasnije u liječenju akutnih bronhitisa. Koriste se inhalatori nebulizatori koji pretvaraju tečnost u vodenu paru koja se udiše i tako lijekovi dospijevaju do najsitnijih disajnih puteva. Ovime se postiže brže i ograničeno djelovanje sa minimumom sistemskih efekata. Za potrebe inhalacije se mogu koristiti brojni lijekovi, koji se rastvaraju u određenom omjeru sa fiziološkim rastvorom. Navodim slijedeće kombinacije (doze su za odrasle osobe):

SALBUTAMOL (1ml) u 2-3 ml FIZIOLOŠKE
1ml salbutamola + 1ml atroventa u 2ml fiziološke
1ml salbutamola u 2ml fiziološke sa 8-10 kapi BISOLEX otopine
1ml salbutamola + 1/3 amp DEXASONA u 2,5 ml fiziološke

Ako je disanje otežano i ubrzano uz osjećaj nedostatka vazduha, preporučuje se i Aminofilin u sporoj intravenskoj injekciji. Nekada je potrebno i dati 500ml infuzije sa aminofilinom, da bi se popravila dehidratacija i razrijedila sluz u bronhima.

Od sirupa su dobri svi koji pomažu razbijanju sekreta: Fluimukan, Flavamed, Bisolex, Prospan...

Česta je upotreba antibiotika, ali uglavnom potpuno neopravdana. Antibiotike ima smisla propisati tek ukoliko dođe do naglog pogoršanja bolesti sa pojavom glavobolje i visoke temperature. Antibiotici se trebaju propisivati uvijek u slučaju akutizacije hroničnog bronhitisa kod starijih osoba.

Suv ili produktivan kašalj | Izliječite se brzo i lako

Kašalj često zna predstavljati najuporniji simptom prehlade, bronhitisa ili neke alergije. Zna trajati i više od mjesec dana ukoliko se pravilno ne liječi. Bio kašalj suv (nadražajan) ili produktivan (zreo), podjednako isrcpljuje organizam. Izliječite se od kašlja brzo i efikasno uz naše savjete.


Koje Su Razlike Između Suvog I Produktivnog Kašlja?

Iako su podjednako isrcpljujući, ove dvije vrste kašlja se razlikuju etiološki, ali i po načinu liječenja. Naučite kako efikasno liječiti kašalj, bez korišćenja pogrešnih medikamenata.

Suvi kašalj se javlja u toku respiratornih alergijskih reakcija (polen, životinjska dlaka, perje) i posljedica je oštećenja na nivou sluznice larinksa, traheje i farinksa. Nadražajan je i daje osjećaj grebanja u grlu i postojanja pjeska u grlu. Često prethodi produktivnom kašlju i obično zaostaje nakon izlječenja bronhitisa do 15 dana, pa i duže.

Produktivan kašalj se još naziva i zrelim. Ovaj drugi naziv potiče iz činjenice da se često nastavlja na prethodno suv kašalj, zatim "sazri", a nakon toga prestaje. Karakteriše se manjim ili većim iskašljavanjem i posljedica je pojačanog lučenja sluzi u bronhima usljed upale istih. U ovoj fazi govorimo o akutnom bronhitisu.

Najčešći uzročnici kašlja su virusi i alergije, dok ga bakterijski faringitisi veoma rijetko uzrokuju. Uz kliničku sliku virusom izazvanog kašlja idu i sekrecija iz nosa i suzenje očiju. Uz kliničku sliku alergijski uslovljenog kašlja ide i otežano disanje, noćni i jutarnji suv kašalj, kihanje i suzenje očiju.

Kašalj: Simptom Mnogih Oboljenja

Kašalj nije bolest, već je simptom i liječi se osnovno oboljenje. Zato je bitno poznavati kad se kašalj može javiti i koje su njegove karakteristike vezane za različite bolesti. Različite vrste kašlja treba liječiti različitim lijekovima. Nekada pogrešna terapija može dovesti do produžavanja, pogoršanja ili komplikacija.

Virusom uzrokovan suv kašalj: 

Karakteriše ga prethodna sekrecija iz nosa, suzne oči i ponekad kihanje. Gušobolja je česta, po tipu grebanja i stezanja u grlu. Suv kašalj se javlja u periodu prolaska ostalih simptoma i traje danima, pa i sedmicama po izlječenju nazofaringitisa.  

Kašalj u toku alergije i/ili astme:

Javlja se najčešće u proljeće i ljeto sa cvjetanjem biljaka. U slučajevima alergije na životinjsku dlaku i prašinu, kašalj može biti prisutan tokom cijele godine. Suv je, nadražujući, sa osjećajem sužavanja disajnih puteva: najteži simptomi su kasno u noć i ujutru. Osoba osjeća da joj je teško udahnuti. Kako liječiti alergije i alergijski kašalj?
Astma je nešto komplikovaniji vid alergije, gdje postoji pretjerana zapaljenska reakcija zidova disajnih puteva na spoljašnje iritanse. U ovom slučaju treba liječiti osnovno oboljenje, a ne sam kašalj.

Kašalj kao simptom bakterijske infekcije ždrijela:

Veoma je rijedak u toku bakterijskog tonzilofaringitisa, ali ukoliko se javi, liječi se osnovno oboljenje antibioticima, a kašalj vrlo brzo nestaje po izlječenju. Uz ostale simptome se javlja i povišena temperatura.

Kašalj u toku upale pluća (pneumonije):

Uz poremećeno opšte stanje sa glavoboljom, bolom uza grudne kosti, povišenom temperaturom, javlja se i bolan produktivan kašalj. Prisutan je i poremećaj disanja. Stanje obično nije opasno i najčešće samoizlječivo, ali svakako postoji indikacija za uvođenje antibiotika. 

Kašalj u toku hroničnog sinuzitisa sa akutizacijom:

Nekada se mjesecima pokušava riješiti problem kašlja i "infekcije donjih dijelova respiratornog trakta", da bi se tek kasnije otkrilo da bi krivac za kašalj ipak mogli biti sinusi. Sekrecija iz sinusa uzrokuje slabije izbacivanje sluzi u jutarnjim časovima, sa čak prisutnim znacima opstrukcije disajnih puteva.

Kašalj kao posljedica zapaljenja želuca - gastritisa:

Kod gastritisa se često javlja kašalj - prvo suv, pa produktiva. Obično je povezan sa obrokom, tj. javlja se neposredno nakon obilnijeg obroka. Posebno je izražen ako se unese nešto od namirnica koje iritiraju želudac: kafa, ljuta hrana, alkohol. Traje kratko (10-15minuta) i prolazi bez posljedica. Za ovo je "krivac" refleks koji pojačava lučenje sluzi u plućima kao odgovor na nadraživanje sluznice želuca. Često se ovaj mehanizam koristi za olakšavanje islašljavanja koj bronhitisa (sirupi na bazi jagorčevine, npr). 
Terapija Suvog I Produktivnog Kašlja

Veoma je važno pravilno liječiti kašalj i nikako to ne činiti na svoju ruku. Svaki dugotrajni kašalj treba prijaviti svom ljekaru, da bi on odabrao idealan modalitet liječenja, te sproveo neophodnu dijagnostiku.

Dugo trajanje kašlja i komplikacije osnovne bolesti su gotovo uvijek posljedica liječenja na svoju ruku i nepravilnog liječenja.U narodu vlada mišljenje da svaku gušobolju treba liječiti antibioticima. To definitivno nije tačno i često vodi u komplikacije. Takođe, pogrešne tablete za liječenje suvog kašlja, primijenjene kod postojanja obilnog iskašljavanja mogu dovesti do staze sluzi u plućima i pneumonije (upale pluća).

Liječenje inhalacijama je najbezbjedniji i najefikasniji vid liječenja kašlja. Daje minimum neželjenih dejstava i brzo djeluje ublažavajući simptome već u prvim minutima. Pročitajte više o liječenju inhalacijama!

Sirupi protiv kašlja i šumeće tablete sa sredstvima koja razbijaju mukus su indikovani kod produktivnog kašlja. Tu spadaju Flavamed, Prospan, Fluimukan, Fluimucil i slično.

Butamirat (Omnitus Forte) je odličan lijek za zaustavljanje dugotrajnog, upornog suvog kašlja. Međutim, treba biti oprezan da se ne bi primjenjivao kod postojanja mukusa u disajnim plućima. U ovom slučaju može dovesti do nastanka pneumonije.

Boravak u vlažnim i toplim sredinama je pogodno za disajne puteve jer ih vlaži i smanjuje nadražljivost. Treba često pribjegavati inhaliranju nad čajem od kamilice, ili boraviti u kupatilu s puštenom toplom vodom koja stvara paru i vlaži vazduh u prostoriji.

Kada je u pitanju alergija, kašalj treba liječiti smirivanjem upale: koristiti kortikosteroidne inhalatore (Flixotide) i sprejeve za nos (Flixonase, Avamys, Nasonex...).

Crveno Oko: Različite Vrste I Uzroci Crvenila Očiju

Postoje brojni uzroci i podjele crvenila beonjača očiju (konjunktivitisa). Bitno ih je razlikovati, što zbog prepoznavanja ozbiljnih poremećaja, što zbog uvođenja adekvatne i brze terapije.

Svako svenilo beonjača se naziva konjunktivitisom, jer je posljedica zapaljenja konjunktive (vežnjače). U narodu se obično ovaj termin povezuje sa bakterijskim zapaljenjem vežnjače, ali može biti i alergijske, virusne etiologije, ili može biti posljedica suvoće i iritacije oka.

Postoje dva osnovna tipa konjunktivitisa: limbalni i tarzalni. Prvi podrazumijeva crvenilo oka tik uz dužicu (iris) i uvijek mu treba posvetiti posebnu pažnju. Drugi podrazumijeva crvenilo konjunktive koje je najizraženije sa unutrašnje strane kapaka, a blijedi prema dužici oka (slika).

Ovo oboljenje može nastati direktnom kolonizacijom virusa, bakterija u očima ili njihovom preosjetljivošću na neke alergene. Međutim, može doći do širenja zapaljenja sa susjednih struktura na konjunktivu, pa govorimo o sekundarnom konjunktivitisu. Upalni proces se može širiti na oko u toku zapaljenja ždrijela, rinitisa, sinuzitisa... Alergijski konjunktivitis je skoro uvijek sastavni dio kliničke slike sezonske polenske alergije zajedno sa alergijskim rinitisom. 

Gnoj, koji se cijedi iz oka, pri čemu je crvenilo oka nastalo naglo, te je izraženo peckanje i iritacija, skoro uvijek govori u prilog bakterijskom konjunktivitisu.

Iritacija hemijskim sredstvima (sapunom, kiselinama, šamponom), uzrokuje iritantni konjunktivitis, koji obično brzo prolazi po ispiranju sredstva. To nije slučaj sa kontaktom sa jakim kiselinama ili bazama (kauzomi oka), što predstavlja veoma ozbiljno stanje. 
Crveno Oko Kao Dio Kliničke Slike Bakterijskih Konjunktivitisa

Klinička slika je obično dovoljna za postavljanje dijagnoze oboljenja, jer je veoma specifična. Nekada može biti proširena dodatnim simptomima upale grla, nosa, sinusa, kihanjem i sl.

Prvi simptom bakterijskog konjunktivitisa je, obično, jutarnji osjećaj žuljanja u oku. Kao da imate zrnce pijeska, ili mislite da vam je trepavica upala u oko, pa vas žulja. Ubrzo se javi crvenilo na periferiji beonjače, kome se i ne pridaje puno pažnje, jer mislite da je sve to posljedica umora i iritacije oka. Kada se ujutru počnete buditi slijepljenih kapaka, punih bjeličasto zelenkastog sadržaja, tada ste sigurni da nešto nije kako treba. Pacijenti obično u ovoj fazi misle da su preplakali san, pa sačekaju još malo ne bi li se situacija smirila i sve prošlo samo od sebe.

Uskoro crvenilo oka počinje da se pojačava, što zbog širenja infekcije, što zbog trljanja očiju usljed peckanja i žuljanja spomenutog ranije. Oko zna biti jarko crveno, a bjeličasti gnoj se može primijetiti u unutrašnjem uglu oka i u dnu unutrašnje strane donjeg kapka.

Uz sve ovo, često postoje znaci upale sinusa, grlobolja, blagi porast tjelesne temperature. 

Treba imati u vidu da je ovo oboljenje zarazno, te osoba koja boluje od njega, treba da miruje kod kuće, često ispire oči bornom kiselinom, i pridržava se propisane terapije. Močuće su i čitave epidemije bakterijske upale vežnjače oka. Napominjem, crvenilo u ovom slučaju nije prisutno uz ivicu irisa. Takav slučaj bi upućivao na puno ozbiljnija oboljenja, kao što su glaukom otvorenog ugla, iridociklitis, angularni glaukom i sl. Još jedno ozbiljno oboljenje zbog koga treba razgraničiti dva tipa konjunktivitisa (limbalni i tarzalni) je mb. Behcet - teško autoimuno oboljenje, kod koga prvi simptom može biti na oku u vidu iridociklitisa. I mb. Bechterew - ankilozirajući spondilitis može da se odrazi na oku i da dovede do crvenog oka. Treba biti oprezan...

I u nekim manje ozbiljnim oboljenjima može doći do zabune i do prebrzog postavljanja dijagnoze. Tako, recimo, kod ekcema gornjeg kapka ili kod zapaljenja ruba kapka, usljed češanja i iritacije, može doći do pojave crvenila beonjača. Uvijek treba imati u vidu da bakterijska upala ovog segmenta uvijek ide sa gnojnom sekrecijom i nema zabune!
Liječenje Bakterijskog Konjunktivitisa: Liječiti Uzrok, A Ne Crveno Oko!

Kada je u pitanju ovo oboljenje, terapija je jednostavna, brza i efikasna. Samo oboljenje ne ostavlja posljedice. Najveća greška se pravi što pacijenti sami pokušaju da izliječe crvenilo kao osnovni estetski problem. Zapravo, ubijanje bakterija, kao uzročnika je osnovni cilj...

Osnovna terapija bakterijskih konjunktivitisa bi trebala biti antibiotska. Antibioticima je ovdje apsolutno mjesto i ne treba odlagati njihovu upotrebu. Prethodno testiranje brisom, nije prepuručljivo. Bris vežnjače se radi jedino u slučaju neadekvatnog odgovora na terapiju ili u slučaju čestog ponavljanja oboljenja.

Antibiotske kapi za oči i uši: Ove kapi sadrže supstance koje ubijaju bakterije, djeluju lokalno, prodiru duboko u tkivo, a koncentracija u krvi je zanemariva. To ih čini bezbjednim za široku populaciju (i kod osoba sa oštećenim bubrezima). Tu spadaju Tobrex kapi (tobramicin), Uniflox kapi (oksifloksacin), Neodexacin kapi (neomicin + deksazon).

Antibiotske masti: Najučinkovitija mast za oči je Chloramphenicol. Koristi se jednom pred spavanje, dok se u toku dana u oči ukapavaju kapi.

Sistemski antibiotici: U slučaju izražene kliničke slike, te pridružene infekcije grla, sinusa i nosa, neophodno je uvesti sistemske antibiotike (tablete i kapsule). Najbolje je pokušati prvo sa penicilinskim preparatima ili cefalosporinima (Amoksicilin, cefaleksin, Panklav, Zinnat). Kada sumnjate na ozbiljniju infekciju, pogotovo, ako su i sinusi zahvaćeni, klaritromicin (Fromilid UNO) se pokazao veoma efikasnim.

Kiselina, gorušica nadutost i mučnina... Svi simptomi gastritisa!

Sigurno ste nekada nakon teške hrane ili pića osjetili smetnje sa varenjem u želucu: nadutost, gorušicu, mučninu i teret u stomaku. Gastritis je širok pojam i za početak ga možemo podijeliti na akutni i kronični. Prepoznajte svoje simptome i liječite gastritis na vrijeme!

Šta Je To Gastritis I Kako On Nastaje?

Gastritis je obično dugotrajno zapaljensko oboljenje želuca sa akutnim epizodama u vidu osjećaja nadutosti, vraćanja kiseline na usta, mučnine ili povraćanja, koji se javljaju nakon unošenja hrane koja iritira sluznicu želuca.

Moderan način života sa neraznovrsnom, obično "fast food" prehranom, brzim gutanjem hrane bez prethodnog detaljnog žvakanja iste, najčešće je prozivani krivac za nastanak gastritisa. Naravno, dominantno ljuta hrana, zloupotreba alkohola i slični faktori su glavni iritansi sluznice ovog organa. U novije vrijeme se krivac traži i u mikroorganizmima, kao što je svima poznati Helicobacter pilory.

Svi ovi faktori djeluju na isti način: iritiraju i oštećuju zaštitni mukusni sloj sluznice želuca, te doprinose dužem zadržavanju sadržaja u ovom organu. Ovo vodi ka produženom kontaktu kiselog sadržaja sa sada nezaštićenim ćelijama sluznice, te do njihovog oštećenja i zapaljenja.

Mi to doživljavamo kao osjećaj paljenja (otud naziv gorušica) u predjelu želuca, nadimanja (zbog grča mišića na izlazu iz želuca), vraćanja kiseline na usta pri saginjanju ili dok smo u ležećem stavu, čestog podrigivanja i slično. Pošto je gastritis odružen sa drugim poremećajima ovog organa (npr. dijafragmalne hernije - kile), može se prezentovati i drugim simptomima uz već navedene. Tako, često se javlja kašalj - suv, a kasnije i produktivan nakon obilnijeg jela. Ovo je posljedica refleksa koji je zaslužan za produkciju sluzi u plućima usljed draženja sluznice našeg organa za varenja. Nekada uz simptome gastritisa ljudi navode i napade lupanja srca. Ovo je čest simptom kod "želučane kile", tačnije: prolapsa dijela želuca kroz dijafragmu u grudni koš. U ovom položaju je u kontaktu sa srcem, pa pomjeranje srca usljed nadimanja stomaka se doživljava kao neprijatan simptom - iznenadni napad lupanja srca. Ovo treba razlikovati od napada anksioznosti. U tom slučaju je lupanje srca proizvod akutne uznemirenosti, a isti je uzrok i neprijatnim simptomima gastritisa. Inače, dokazano je da stres igra značajnu ulogu u nastanku zapaljenja želuca i dijela crijeva poslije vog organa (duodenum - duodenitis).

Koje Su Posljedice Zapaljenja Želuca - Gastritisa?

Gastritis, iako u većini slučajeva ne zadaje tako jake probleme osobi, neliječenje istog vodi ka nekada veoma ozbiljnim posljedicama. Veoma je važno na vrijeme prepoznati i liječiti akutne epizode ovog oboljenja, te prilagoditi ishranu. Ovo posljednje je najvažniji faktor liječenja.

Sve je dobro dok se oboljenje zadržava na žgaravici (gorušici), podrigivanju, osjećaju nelagode u želucu i slično. Manje je poznato da dugogodišnji neliječeni gastritis može biti uvod u mnogo ozbiljnije oboljenje - karcinom želuca ili karcinom jednjaka. Ukoliko je oštećen znatan dio sluznice ulaznog dijela želuca, to može dovesti do smanjenje apsorpcije vitamina B12 u crijevima, a ovo vodi u anemiju, tj. malokrvnost. Nekada se na terenu hroničnog gastritisa razvija i popularni "čir na želucu", stručno nazvan gastrični ulkus.

Danas u eri ekspanzije lijekova za smanjenje proizvodnje želučane kiseline, sve je manja učestalost čira na želucu, ali zato raste incidenca karcinoma želuca. Ovaj karcinom je jedan od najmalignijih, sa niskim procentom petogodišnjeg preživljavanja. Kasno se otkriva (unatoč uznapredovaloj i sve jeftinijoj dijagnostici), kasno daje simptome, brzo napreduje. 

Kako Liječiti Gastritis?

Srećom, danas je liječenje gastritisa jeftino i efikasno. Na raspolaganju je mnoštvo lijekova i nova saznanja kojima se možemo boriti protiv kiseline u želuci, helicobacter pilory, nadimanja stomaka i drugih simptoma gastritisa.
Danas znamo koja to hrana (ljuta, prezačinjena hrana, krastavci, brza hrana sa dosta masti, alkohol) i koji to lijekovi (aspirin, brufen, ketonal, kortikosteroidi) su ključni krivci u nastanku ovog oboljenja. Ako se pridržavamo smjernica da ove namirnice unosimo u što manjoj količini, vrlo je vjerovatno da nećemo muku mučiti sa bolestima želuca.

Poznato je da pojedini ljudi razvijaju gastritis uprkos prilagođenoj ishrani, a kao posljedicu stresa. Danas su nam dostupni i brojni antidepresivi i anksiolitici, koji bi smanjili efekat spoljnih psihičkih stresora na naš organizam.

Prva linija lijekova za liječenje i kontrolu gastritisa su lijekovi za smanjenje kiseline u želucu. Ima ih nekoliko grupa: antacidi (rupurut), h2 blokatori (ranitidin), IPP - blokatori protonske pumpe (Controloc, Nolpasa, Lansoprol, Emanera...). Blokatori protonske pumpe su najmodernije oružje u borbi protiv gastritisa. Efikasni su, danas dosta jeftini i pristupačni svima. U Evropi su ovo najpropisivaniji lijekovi za kontrolu zapaljenja želuca. Kod nas je ranitidin još uvijek najprodavaniji lijek u ovu svrhu, iako po mom mišljenju neopravdano. Radi se o zastarjeloj supstanci, koja ima brojna ograničenja i interakcije sa drugim lijekovima. Znatno je manje efikasan u kontroli gorušice, nadutosti, mučnine i pojačane produkcije kiseline u poređenju sa IPP-ovima.

Drugi lijekovi koji se koriste, više kao dodatak već nabrojanima su: propulzori - ubrzavaju pražnjenje želuca (Reglan, Gastroperidon), antipsihotici (Eglonyl, Sulpirid). Iako lijekovi druge linije, veoma su efikasni, posebno kod rezistentnih oblika. Odlično se podnose u kombinaciji sa prethodno navedenim blokatorima protonske pumpe. 

Ljubav je najvažnija stvar u životu

Ne

Ljubav je najvažnija stvar u životu, odnosno: Ljubav je smisao života - vjerovanje je koje ucjenjuje život: život je vrijedan dok u njemu postoji ljubav; kada se pojave problemi, javlja se i osjećaj tuge i besmisla sve do - u krajnjem slučaju - samoubojstva.

Da

Ljubav doista jeste važna, no postoje i druge važne stvari u životu, stvari u kojima je čovjek uživao prije te (nesretne) ljubavi. Prema jednom grafitu "nužno je imati pun frižider; to je smisao života, a onda ljubav i sve ostalo". Postoje također i druge vrste ljubavi (prema djeci, Bogu, radu - npr. humanitarnom, domovini). Smisao života je sam život. 

Samo jednom se ljubi

Ne

Samo jednom se ljubi, sve je ostalo varka - riječi su iz nekad vrlo popularnog šlagera. Ili drugim riječima - prava ljubav javlja se samo jednom u životu. Ovakvi ljudi su uvjereni da se u životu može samo jednom voljeti i da postoji osoba koja će, kad se pojavi, biti dostojna njihove ljubavi do kraja života. Samo po sebi ovakvo vjerovanje može imati barem tri nepovoljne posljedice:

• Prva je neodlučnost - naime u susretu s mogućom ljubavi čovjek se uvijek pita je li to ona prava. Kako na to pitanje, naravno, ne može odgovoriti (često niti ako proba, a kamoli ako ne), ostaje sa svojim sumnjama - stalno sam. Ako se ipak odluči za neku vezu i uđe u brak, u susretu s prvim većim problemima počinju redovito i sumnje i samooptuživanja u smislu:Ovaj je brak pogreška..., da sam bar...

• Drugi mogući ishod ukorijenjenog vjerovanja o samo jednoj ljubavi (bez obzira smatra li se kako se samo jednom može iskreno voljeti ili pak kako čovjek ima pravo na samo jednu šansu) može biti odluka da se pod svaku cijenu ostane u (lošoj) vezi jer - "ljubavna karta" je potrošena, više ih nema.

• Treća, jednako nepovoljna varijanta je izaći iz veze, rastati se, i nastaviti život bez ljubavi i bez pokušaja da se ona ponovno potraži. Jer svoju smo "kartu" već potrošili.

Da

• Sami određujemo koliko ćemo "karata" iskoristiti. U lošoj vezi ne treba silom ostajati; čak niti "zbog djece", a posebno ako su baš djeca ta koja najviše osjećaju posljedice takve veze - što je, nažalost, najčešći slučaj.

• Svatko ima pravo i na pogrešku i na novu ljubav. Ljubavi su međusobno različite, poput različitih boja, ali sve su prave. Kao što i svoju djecu volimo na različite načine, tako i svoje partnere ljubimo na različite načine. I uvijek je najnovija ljubav - prava ljubav.

• Ne samo da se u životu može voljeti više puta nego je i praktično nemoguće voljeti samo jednom

Ljubav je bol 

Ne

Ljubav je bol u srcu mom, ljubav je preteška bol riječi su jedne druge popularne pjesme. "Ljubav je bol", čak što  više, "ljubav je najveća bol" - ako nisi nekad "smrtno" patio zbog neke ljubavi, onda to i nije prava ljubav. Ovakvu ideju ljubavi možemo pronaći u mnogim knjigama, filmovima, kazališnim predstavama i popularnim hitovima zabavne i ine glazbe.

Osobe s ovakvom idejom ljubavi imaju određeni osjećaj nerealnosti kada u njihovom odnosu s drugom osobom nema patnje. Oni takve odnose često proglašavaju površnima, a onda ih prekidaju ili u njih unose određenu količinu patnje kako bi potvrdili da se radi o pravoj ljubavi.

Osoba koja počinje sumnjati u svoju ljubav prema partneru može male nesporazume zaoštravati i pretvarati u "raskide". Ako joj u takvim slučajevima bez partenra teško ona zaključuje da ga ipak voli i nastavlja s odnosom.

Ništa nije bolno u sebi i po sebi. Bol je rezultat pogrešne misli. Bol je greška u mišljenju.... Bol nastaje iz prosudbe koju ste donijeli o stvarima. Uklonite prosudbu, i bol nestaje.

N. D. Walsch     Razgovori s Bogom

Da

• Ako ti je do nekog stalo, jasno je da ćeš se osjećati loše, bit ćeš nezadovoljna, potištena, nesretna, ako ga nema. No, ne treba pretjerivati - prevelika bol uništava ljubav. ("Patiš dok ne shvatiš, a kad shvatiš da patiš - tad patiš što si shvatio da si uzalud patio." - isto je jedan grafit)

• Ako se vaš partner ponaša tako da u odnosu osjećate bol i patnju a i dalje ste s njim - to je glupost, a ne ljubav.

• Ljubav nema veze s bolom i patnjom. Ljubav ima veze sa zadovoljstvo, srećom i ispunjenošću.

• Bol i patnja pokazuju vašu ovisnost o drugoj  osobi, a ne vašu ljubav za nju.

Još jedna zabluda o ljubavi!     

Za većinu ljudi simbol ljubavi je srce. No neki više drže do svoje jetre nego do srca. Berberke iz sjevernog maroka će muškarcu svoga života reći: Zarobio si mi jetru. Jetra se tamo smatra središtem ljubavi zato što je njezino zdravlje jako važno za dobru probavu, dakle, i za sreću. Mi znamo puno više onih koje će muškarcu kojeg žele izbaciti iz svoga života reći: Ideš mi na jetra.

Ako bismo baš trebali optužiti neki organ za ljubav onda je to najprije - hipofiza. Hipofiza moja i tvoja u ljubavi stoje. Baš ne zvuči nešto posebno. Ipak, kako upravo hipofiza regulira izlučivanje mnogih hormona, nesumnjive su joj i zasluge pri zaljubljivanju. Američki fiziolog John Money čak tvrdi da ljudi kod kojih je rad hipofize ispod normalnoga mogu naći partnera i vjenčati se, no taj će se brak temeljiti na prijateljstvu, bez strasti.

Najveća ljubavna iskušenja i najveće prepreke u ljubavi doživljavaju se prije braka

Ne

Temelj ovakvim vjerovanjima je u - bajkama, s kojima smo svi odrastali. Tako, nakon što kraljević (ili krojač, svejedno) otputuje na drugi kraj svijeta - u potrazi za zlatnom guskom, ili nečim sličnim što je smislio nevjestin otac (dakako, kraljevski), a da bi testirao budućeg zeta (koji usput obično svlada i par višeglavih zmajeva), obavi se vjenčanje i mladenci sretno žive do kraja života, uz mnoštvo djece.

Da

Vjerojatno bajke u toj etapi i završavaju - da bi se tako elegantno izbjeglo opisivanje bračnih bitki sa zmajevima i inim čudovištima - a zlatne guske niotkuda. Shvatiti treba da pravi problemi nastaju tek u braku: jedno je viđati se dnevno po par sati - u svom najboljem izdanju, fizičkom i psihičkom, a sasvim je drugo buditi se zajedno - s podočnjacima i "viklerima" - i skupljati po podu razbacane prljave čarape i gaće. (Da se zadržimo samo na tim podnošljivi(ji)m stranama zajedničkog života.)

Prava ljubav mijenja ljude

Ne

Mnogi ljudi vjeruju da ljubav ima magijsku snagu - dovoljno je iskreno i jako voljeti i loša osoba će se pretvoriti u dobru. Dva su tipa ljudi koji vjeruju u ovu zabludu - oni koji nude ovakvu terapijsku ljubav (spasitelji) i oni koji je traže (žrtve).

Spasiteljima je potreban netko koga će spašavati od zla i čiju će ličnost i sudbinu potpuno promijeniti svojom ljubavlju. U stvarnom životu oni obično traže partnere s problemima (alkoholičari, narkomani, siromašni, neobrazovani, homoseksualci čak) koje zatim pokušavaju popraviti. Njihovi pokušaji su dakako - neuspješni.

Za razliku od spasitelja, žrtve vjeruju da će se svi njihovi problemi riješiti kada konačno nađu pravu ljubav. To su osobe koje smatraju da su za sve njihove probleme krivi drugi. Ne shvaćaju da su upravo oni sami odgovorni za svoj život bez obzira imaju li ili ne trenutno u životu odgovarajuću ljubav. Umjesto toga oni čekaju da se u njihovom životu pojavi netko, čime odgovornost za vlastiti život prebacuju na drugog, sudbinu ili nedostatak ljubavi. Može me spasiti samo prava ljubav - tipična je izjava ovakvih ljudi.

Da

• Osoba se može promijeniti samo ako je to sama odlučila i ako to želi. Mi je ne možemo silom promijeniti. Možemo joj jedino davati podršku da u tome ustraje.

• Partneri se mogu međusobno podržavati u nekoj promjeni, dogovoriti se o njoj, no to ne bi smjelo biti na razini ucjena. Pretpostavka je da voljeti nekoga znači voljeti ga dobrim dijelom takvog kakav je sada, a ne onakvog kakav će tek postati. Samo u bajkama poljubac (princeze) pretvara žabu u princa. U životu se prije dešava obratno.

Unaprijeđena varijanta bajke o princezi i žapcu    

Jednom davno, u nekoj dalekoj zemlji, jedna je prekrasna i samosvjesna princeza sjedila na zelenoj travi, na obali nezagađenoga jezera uz svoj dvorac, kontemplirajući o ekološkim problemima. Iznenada, u krilo joj skoči žaba:

- Gospo lijepa, bijah nekoć zgodan princ no začara me zla vještica. Jedan vaš poljubac i ponovno ću se vratiti u svoje izvorno obličje. Tada se možemo, krasotice moja, vjenčati i nastaniti u tvom dvorcu zajedno s mojom majkom. I ti ćeš onda ostvariti svoje snove: kuhati mi, prati, podizati djecu i biti mi zbog toga vječno zahvalna.

Te se večeri, dok je za raskošno postavljenim stolom objedovala lagano prepržene žablje krakove u sosu od bijeloga vina i češnjaka princeza smijuljila u sebi i mislila: Ma, neeeema šanse dragi!

Nedostatak ljubavi u djetinjstvu ili sadašnjosti nije opravdanje za neodgovornost prema sebi. Svoje probleme moramo sami rješavati. Drugi nam mogu u tome pomoći, ali to ne mogu učiniti umjesto nas - ma koliko nas voljeli.

Zaljubljenost ili ljubav?   

Zaljubljeni ste ako mislite da je ON seksi poput Roberta Redforda (ili Brada Pitta - ovisno o dobnoj skupini), pametan kao Henry Kissinger, plemenit kao princ Charles, duhovit kao Woody Allen i razvijen kao Jimmy Connors.

Volite ga ako ste shvatili da je seksi kao Woody Allen, pametan kao Jimmy Connors (jel' to neki nogometaš?), duhovit kao princ Charles, nabildan kao Henry Kissinger i nema baš ništa od Redforda / Pitta, ali - ipak ste s njim.

Prava  ljubav je super seks

Ne

Ako se ne tresu brda, ne vide munje i ne čuju gromovi - onda to nije prava ljubav. Ljudi koji ovako misle nisu u stanju razdvojiti seks od ljubavi: ljubav je seks a seks je ljubav. Iz ovakvog vjerovanja proizlaze tri tipa ponašanja:

Promiskuitet - Za osobu koja izjednačava seks i ljubav, traženje prave ljubavi svodi se na traženje idealnog seksualnog partnera.

Neke od promiskuitetnih osoba stalno mijenjaju seksualne partnere zbog kroničnog osjećaja usamljenosti i nevoljenosti. U seksualnom odnosu one imaju iluziju da su voljene, no nakon odnosa se ponovno suočavaju s osjećajem usamljenosti. Stoga ubrzo počinju tražiti novog partnera koji će im pružiti kratkotrajni osjećaj voljenosti.

Drugi promiskuitetni ljudi pokušavaju naći partnera koji će ih osloboditi seksualnih kočnica i problema. Umjesto da priznaju i rješavaju svoje probleme oni vjeruju kako je s njima sve u redu - jedini je problem što nisu pronašli pravog partera.

Seksualna pseudoljubav - Kada osoba pronađe odgovarajućeg seksualnog partnera vjeruje kako je pronašla pravu ljubav. Kako je za nju dobar seks isto što i ljubav, osoba ostaje u odnosu s tom osobom čak i kad ništa osim seksa ne valja. Kako je kvalitet seksa za njih dokaz prave ljubavi - oni zaista vjeruju da to mora biti prava ljubav bez obzira na sva ostala neslaganja i nesuglasice.

Seksualni raskid - Ukoliko se kvalitet, intenzitet ili frekvencija seksualnih odnosa smanje, ovakva osoba to uzima kao dokaz prestanka ljubavi i obično prekida odnos.

Da

• Ljubav i seks su dvije posve različite pojave. Osobe koje se ne vole mogu imati vrlo dobre seksualne odnose, a isto tako oni partneri koji se vole mogu biti seksualno inhibirani. Partnerska ljubav je moguća i onda kada nema nikakvih seksualnih odnosa.

• Dakle, seks je važan onoliko koliko vi vjerujete da je važan, no treba znati da je seks ipak i - vještina. Maštovita. A kao svaka vještina stiče se vježbanjem, vježbanjem i samo vježbanjem, po mogućnosti - u paru. Ostale dijelove ljubavi je teže uvježbati.

Prava se ljubav stalno osjeća

Ne

(Pravo) ljubljena osoba ti je stalno na pameti. Bude li ti kojim slučajem prva jutarnja misao vezana uz šefa koji te maltretira, a ne uz ljubljenog, možda to i nije prava ljubav, možda čak potajno priželjkuješ šefa.

Mnogi ljudi vjeruju da je ljubav prava jedino onda kad je u svakom trenutku osjećamo. Oni izjednačavaju ljubav samo s osjećajem ugode i ako se dogodi da na voljenu osobu ne misle stalno ili gotovo stalno, ili još gore ako im ljubljena osoba izazove i neugodne osjećaje - za njih je to znak da se ne radi o pravoj ljubavi.

Da

Lijepo je lijegati i buditi se s mislima na ljubljenog, misliti na njega u međuvremenu, no to može biti i jako nepraktično, osobito ako se od vas očekuje da pored toga i živite. Ljubav je vrlo složen osjećaj: sastoji se od mnogih pozitivnih, ali i negativnih čuvstava i stanja: ljutnje, nezadovoljstva, tuge, pa i indiferentnosti. I takve osjećaje treba razumjeti i prihvatiti: oni ne znače da osobu više ne volimo.

Prava je ljubav potpuno razumijevanje

Ne

Ovi ljudi vjeruju da prava ljubav znači i apsolutno razumijevanje. Što je veće razumijevanje veća je i ljubav; nedostatak razumijevanja znači siguran nedostatak ljubavi. Kad ih pitate kako znaju da ih partner razumiju oni odgovaraju Tako što u odnosu nema konflikata ili Tako što se razumijemo bez riječi. Dakle, svaki put kad se pojavi konflikt ili kad ga partner ne shvati "i bez riječi" ova osoba će doživjeti kao nedostatak razumijevanja, a shodno tome i nedostatak ljubavi.

Da

• Razumijevanje je prije rezultat nego početak ljubavi. Da bi se s nekim razumjeli treba ga najprije koliko toliko poznavati, a potom i dalje upoznavati. Da bi nekoga upoznao, moraš s njim pričati (telepatija u tom smislu za sada ne daje pouzdane rezultate i ne oslanjajte se na nju!) Ako se uvijek i u svemu slažete - netko laže. Dakle, konflikt je sastavni dio ljubavi. Bez konflikta nema upoznavanja, a bez upoznavanja nema razumijevanja.

• Ako se u nečemu ne slažete sa svojim parterom, recite mu to. Nemojte se složiti s njim samo da izbjegnete konflikt. Važnije je biti ono što jeste, nego izbjegavati konflikt.

• Ako se partenr zbog nečega naljuti na vas - to nije kraj svijeta. Ljutnja nije odbacivanje nego zahtjev za promjenom ponašanja.

Ljubav je žrtva

Ne

Svaki odnos je svojevrstan kompromis. Partneri se povremeno moraju odreći nekih svojih želja kako bi onaj drugi mogao ostvariti svoje. Tako suprug može odustati od subotnjeg kartanja kako bi čuvao djecu da bi supruga mogla otići na proslavu mature. Ako odricanje nije uvijek na štetu jednog partnera - onda je to normalan dio svakog odnosa.

Ako me voli, žrtvovat će se

No osoba koja ljubav izjednačava sa žrtvovanjem čim posumnja u partnerovu ljubav traži žrtvu koja će je ponovno u nju uvjeriti. Kako "ljubav traži žrtve" što je žrtva veća, odnosno što je značajnije i veće ono čega se partner odriče u ime ljubavi, to je dokaz veći, a ljubav "jača". To je obično nešto do čega je partneru jako stalo ili nešto što je u suprotnosti s njegovim vrijednostima, kao - ako me voliš i želiš da budemo zajedno, odreći ćeš se svoje karijere, ili čak - ubit ćeš mog muža (Baš sam gledala neki film u kojem je nastavnica na taj način smotala  svog učenika i bili su zajedno - u zatvoru.) Ukoliko partner odbije takvu žrtvu jer smatra da to nije potrebno i da nema nikakve veze ni sa ljubavlju niti sa dokazivanjem ljubavi, tada osoba zaključuje da je ljubav prestala.

Ako volim žrtvovat ću se

Za ove osobe odricanje i žrtvovanje su znak kojim svoju ljubav dokazuju i sebi i drugima. Oni izgleda nisu sigurni u svoju ljubav pa je stalno moraju dokazivati.

Neki, kojima ljubav nije uzvraćena, žrtvuju se kako bi pokazali voljenoj osobi snagu svoje ljubavi. Vjeruju da će ih ona, kad to uvidi, ipak zavoljeti.

Ponekad ljudi s ovim vjerovanjem za partnera biraju hendikepiranu osobu. Ona im daje mogućnost da sebi i drugima pokažu koliko su se spremni žrtvovati i koliko su sposobni za ljubav.

Osoba se kroz odricanja i žrtve potpuno podređuje partneru i odustaje od vlastitih želja, interesa i potreba. Ako partner od nje to zahtijeva odustat će i od svojih prijatelja, karijere, interesa i roditelja. Ona gubi svoj identitet i stvara novi koji je isključivo vezan uz partnera.

Da

• Priroda ljubavi je da voljenu osobu potiče na razvoj a ne na žrtvovanje. Ljubav se može pokazati i dokazati i bez međusobnog sakaćenja.

• Pristanite na nešto što želite. Na ono što ne želite nemojte - ne stavljajte se u ulogu žrtve.

• Tko je spreman da se zbog ljubavi odrekne svega, taj ne voli sebe.

• Partnera treba voljeti onakvoga kakav jest, a ne tražiti od njega da se odrekne toga što ga čini takvim kakav jest.

Prava ljubav traje do kraja života

Ne

Ova zabluda slična je zabludi Samo jednom se ljubi. Razlika je samo u tome da osoba koja "samo jednom voli" može prestati voljeti i nastaviti svoj život bez ljubavi, dok osoba koja "voli do kraja života" tu mogućnost nema. Ovakva osoba može imati čitav niz problema:

• Teško se odlučuje za vezu, jer kad nekome "pokloni" ljubav onda je to zauvijek.

• Ostaje u odnosu u kojem je izrazito nezadovoljna jer nema izlaza. Ona mora voljeti osobu - pitanje je samo hoće li biti s tom osobom ili ne.

• U slučaju neuzvraćene ljubavi, osoba ostaje doživotno fiksirana za voljenu osobu koju nastavlja voljeti bez obzira što veza nije i neće biti ostvarena.

• Raskid odnosa ili gubitak partnera je izuzetno veliki stres za ovakvu osobu, jer to znači ostati bez nekog tko se ne može prestati voljeti.

• Nakon raskida odnosa ili smrti partnera, osoba je svoju sposobnost za ljubav trajno fiksirala za partnera, tako da sebi zatvara mogućnost da voli nekog drugoga.

Da

• Prava ljubav traje koliko traje. Ma koliko bila kvalitetna - ne mora trajati vječno. Kada prestanemo voljeti jednu osobu, možemo početi voljeti drugu.

• Vjernost je stvar odluke, a ne ljubavi. Ljudi ostaju u odnosu zato što tako žele i što su tako odlučili.

Opisali smo samo neke zablude o ljubavi. Nažalost ima ih još. No, nadamo se da su i ove dovoljne da vas potaknu na razmišljanje o svojim vjerovanjima o ljubavi. I ne zaboravite - to nisu činjenice. To su vjerovanja kojima, kao što kaže autor navedene knjige, možemo upropastiti vlastiti život tražeći idealnu ljubav.