Čokolada

Čokolada pomaže u smirivanju kroničnog kašlja

Još jedan od mnogih razloga zašto biste si češće trebali priuštiti slatko zadovoljstvo čokolade jest i nedavno istraživanje Britanskog nacionalnog zdravstvenog servisa koje potvrđuje kako čokolada pomaže u smirivanju kroničnog kašlja.

Istraživanja o utjecaju teobromina na kašalj

U spomenutom istraživanju, 300 Britanaca s izraženim problemom nadražajnog i suhog kašlja bili su liječeni gorkim alkaloidom iz kakaa – teobrominom, tijekom 14 dana. Dnevna doza teobromina kojoj su bili podvrgnuti pacijenti iznosila je 1000 mg. Rani rezultati pokazali su olakšanje i smanjenje kašlja kod 60% pacijenata.

U drugoj studiji provedenoj od strane londonskog Nacionalnog Instituta za srce i pluća otkriveno je da teobromin blokira djelovanje senzora u mozgu koji potiču kašalj. Blokiranje senzornih živaca zaustavlja učestali refleks kašlja. Studija je pokazala veću učinkovitost teobromina u odnosu na kodein u liječenju kroničnog  kašlja.

Teobromin iz kakaa

Teobromin je gorki alkaloid deriviran iz kakaa, također poznat kao i ksanteoza. Osim u čokoladi, teobromin se nalazi i u drugim prehrambenim proizvodima koji sadrže kakao te u listićima čaja. Količina teobromina u kakao prahu varira od 2 do 10%. Mnogo veće koncentracije su u tamnim čokoladama u odnosu na mliječne.

Količina teobromina na 100 g tamne, nezaslađene čokolade iznosi oko 1600 mg, a na 100 g tamne, zaslađene čokolade oko 500 mg, dok u mliječnoj čokoladi iznosi samo oko 200 mg.

Teobromin se u modernoj medicini koristi od početka 20. stoljeća. Zbog svog diuretičkog učinka i svojstva vazodilatacije ili proširenja krvih žila, koristi se za snižavanje visokog krvnog tlaka. Osim teobromina, čokolada je i vrijedan izvor fitokemikalija, antioksidanasa i polifenola koji imaju niz povoljnih utjecaja na zdravlje i opću kondiciju čovjeka.

No, ipak čokolada nije trajno rješenje, budući da je velika vjerojatnost povratka kašlja, nakon prestanka ''čokoladne terapije''. Ukoliko vas muči suhi, nadražajni kašalj, red ili dva čokolade dnevno može olakšati simptome, no ukoliko se kašljanje pojačava, remeti san ili vas ometa u dnevnim aktivnostima, ne odgađajte posjet liječniku.

Izvor: Zanimljivosti u prolazu

Čokolada, osobito ona s velikim udjelom kakao mase, namirnica je koja sadrži neke tvari koje su do sada bile nepoznanica, a pomaže nam da u trenucima kad od hrane tražimo "povrat dobrog raspoloženja" upravo to i dobijemo. Smatra se odgovornom za stimuliranje dobrog raspoloženja, odnosno potiče stvaranje serotonina (hormona "dobrog raspoloženja") u našem organizmu. On je taj koji nakon obroka u nama izaziva osjećaj ugode. Nakon konzumiranja čokolade u našem se organizmu oslobađaju endorfini. Te se tvari nazivaju još i unutrašnjim ili endogenim opijatima jer imaju prirodni smirujući i antidepresivni učinak.

Čokolada sadrži tonizirajuće tvari poput tanina, teobromina i kofeina.

Kofein je prisutan u vrlo malim količinama (šalica čokolade sadrži oko 10 mg, dok mala šalica crne kave sadrži 60-120 mg). Teobromin je tvar prisutna u znatno većim količinama koja djeluje kao regulator krvnog tlaka, opušta (dilatira) krvne žile srca (čime osigurava dobru opskrbu srca krvlju), aktivira izlučivanje mokraće, regulira živčani sustav i korisna je u slučajevima postojanja anemije. Razumljivo je stoga zašto u slučaju težeg fizičkog ili psihičkog napora samo mala količina čokolade postiže zapanjujući učinak na opće stanje organizma.

Poželjno je izbjegavati čokoladu prije odlaska na spavanje jer može uzrokovati i pojavu nesanice.

Unatoč činjenici da je čokolada bogata masnim tvarima, ona se vrlo brzo probavlja. Kakao maslac, koji je glavna lipidna komponenta u čokoladi, asimilira se u tijelu u količini 95-98 posto. Uz to sadrži stearinsku kiselinu - zasićenu masnu kiselinu koja u jetrima brzo prelazi u oleinsku kiselinu (tzv. "dobru" mast) koju u najvećoj količini nalazimo u prirodi u maslinovu ulju. Stearinska kiselina je izuzeta iz skupine lipida koji izravno stvaraju povećane vrijednosti endogenog kolesterola. Zbog toga se osobe koje imaju problema s povećanom koncentracijom kolesterola u serumu ne moraju plašiti povremeno konzumirati manje količine čokolade. Najnovija istraživanja pokazuju da tamna čokolada, kao i kakao u prahu, za oko 10 posto povećavaju proizvodnju dobrog kolesterola (HDL) koji štiti krvne žile i na taj način pridonosi zdravlju kardiovaskularnog sustava. Dokazano je da se uzimanjem 22 g kakao praha i 16 g tamne čokolade na dan bitno smanjuje taloženje lošeg kolesterola na stijenkama krvnih žila.

Iako se smatra da je čokolada pomalo nepoželjna namirnica jer sadrži poprilično masnoća i veoma je kalorična, često se zaboravlja da sadrži znatne količine fenola. Polifenoli su glavni antioksidansi u čokoladi ili "hvatači slobodnih radikala" koji sprečavaju da kolesterol oksidira u krvi i začepi krvne žile. Također ometaju nastanak upalnih procesa u organizmu te pojavu reume, dermatitisa i astme. Znanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" tamne čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina.

Konzumiranjem manjih količina čokolade potičemo koncentraciju i jačamo svoje intelektualne i psihičke sposobnosti.

Potrebno je istaknuti da čokolada, ako se pretjera s njezinim unošenjem i nekontroliranim konzumiranjem, može izazvati sasvim suprotne učinke, a kao prvi se manifestiraju razdražljivost ili potištenost. Kao posljedica pretjeranog unosa javljaju se simptomi lagane intoksikacije. Razumljivo je ipak da takvu namirnicu treba konzumirati u umjerenim količinama i samo povremeno te je ne treba potpuno izbaciti iz prehrane.